Kako se bliži kraj 2020. godine tako su i priče o “tužbama javnih službi za dug iz 2016. godine” sve glasnije. Zašto? Jer početkom 2021. godine nastaje zastara za plaću iz siječnja 2016. Što bi značilo da se taj dug više ne može naplatiti. No krenimo redom.
Osnovicu za izračun plaće u javnim službama do 2006. godine donosila je Vlada posebnim zakonom. Osnovica je bila vezana uz BDP te je trebala rasti po jednakoj stopi kao i BDP. Međutim, u periodu od 2000. do 2006. godine, plaće u javnom sektoru minimalno su rasle, nisu pratile BDP ni bilo koji drugi pokazatelj. Zbog takvog razvoja događaja, u 2006. godini plaće u javnim i državnim službama bile su 20-ak posto niže od onih u privredi, a za onima u javnim poduzećima zaostajale su i više. Sindikati su godinama na to upozoravali, a 2006. godine krenuli su u štrajk.
Krajem 2006. godine Vlada i sindikati potpisuju ključni Sporazum o osnovici plaće u javnim službama, kojim su, za razdoblje od 2007. do 2009. godine, definirali da će svake godine, sa 1. siječnja, osnovica automatski rasti za šest posto u odnosu na prošlogodišnju.
Osnovica je, kako je i dogovoreno, narasla 2007., 2008. i 2009. godine. Međutim, nakon prvog kvartala 2009., Vlada je uredbom smanjila osnovicu na razinu iz 2008. godine jer je tvrdila da nema novaca za ovakvo povećanje u situaciji galopirajuće krize, pada zaposlenosti i pražnjenju proračuna.
Sindikati su žestoko napali Vladu zbog takve odluke, tražili povratak veće osnovice i poštivanje sporazuma. Na proljeće 2009., pred same lokalne izbore, krenuli su maratonski pregovori, koji nisu urodili plodom, te je pokrenut štrajk. Dan prije lokalnih izbora potpisan je Dodatak sporazumu. Tim Dodatkom sindikati su pristali da osnovica ostane na razini iz 2008. godine, ali samo dok se ne ostvari rast BDP-a od prosječnih dva posto tijekom dva uzastopna kvartala.
Usporedbe radi, tijekom 2004. godine osnovica je bila oko pet posto veća od prosječne neto plaće u državi, a 2016. je osnovica oko 10 posto niža od prosječne plaće.
No to se nije dogodilo do 2011, pa tijekom 2011. i 2012.s predstavnicima Vlade potpisuju se izmjene sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti 6% nakon što BDP poraste 2% i višena međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. Osnovicu, koja iznosi 5108 kuna bruto, treba povećati na 5415 kuna bruto.
Tu dolazimo do najvažnijeg podatka: U drugom i trećem kvartalu 2016. godine BDP je rastao 1,2% i 2,8% – prosječan rast u ta dva kvartala iznosi 2%. Prema odredbama sporazuma, osnovica se treba povećati na 5415 kuna bruto. Tada Vlada i Državni zavod za statistiku tvrdili da rast BDP-a nije iznosio dva posto, nego su ga prvi put zaokružili na četiri decimale, pa je povećanje iznosilo 1,9998 posto. Dio javnih službenika je pravdu odlučilo potražiti na sudu. Podignute su pilot-tužbe, a u ovoj godini one su mahom riješene u korist radnika. Smisao »pilota« je da se uspostavi sudska praksa i da se s većom sigurnošću uđe u masovne sporove.
Do sada je nekoliko različitih županijskih sudova donijelo pravomoćne presude u korist radnika, a po nekima je država već isplatila dug. Sindikati javnih službi su pred sudovima diljem Hrvatske pokrenuli više stotina probnih tužbi.
Na općinskim sudovima bio manji broj presuda protiv radnika, odnosno u korist poslodavca, pravomoćnim presudama županijskih sudova sporovi su riješeni u korist radnika. Nakon završetka sudskog postupka radnicima je isplaćen dosuđeni iznos novca i plaćeni su troškovi postupka. No uvijek postoji izvjestan rizik prilikom vođenja sudskih sporova. Rizik proizlazi iz funkcioniranja pravosudnog sustava. Bez obzira na dosadašnju praksu, moguće je da sudovi započnu presuđivati protiv radnika. Također, ukoliko se u jednom trenutku, a to može biti čak i nakon što pravomoćne presude budu realizirane, pokrene postupak revizije pred Vrhovnim sudom, te ako Vrhovni sud poništi ili preinači presude u korist radnika, uslijedit će postupak u kojem će se zahtijevati povrat novca koji je radnik primio kao i plaćanje nastalih sudskih troškova. Iznosi se kreću u rasponu od 4 do čak 12 tisuća kuna ( s uključenim kamatama, a bez sudskih i odvjetničkih troškova).
U nastavku donosimo kalkulator plaće za 2016. godinu. U kalkulatoru možete izračunati kolika vam je trebala biti plaća da je osnovica povećana i koliko to iznosi na godišnjoj razini. U kalkulatoru nema mogućnosti dodavanja nekih dodataka na plaću kao što su smjenski rad, kombinacije, rad s učenicima po PP i sl.
Prema našem izračunu mjesečni iznos koji je trebao dobiti učitelj početnik 2016. godine da je osnovica rasla za 6% je oko 200 kuna. Što bi na razini cijele godine bilo oko 2400 kuna. Kako plaće rastu jedan učitelj mentor s dvoje djece na poreznoj kartici trebao je dobiti povećanje od 316 kuna mjesečno.
Za svaki pojedinačni slučaj možete provjeriti u našem kalkulatoru. Treba imati na umu da kalkulator ne računa s dodatcima na plaću. Također je bitno da se u GODINE STAŽA unese broj godina iz 2016. godine.
Ako podnesete tužbu naravno da na taj iznos idu i zatezne kamate koje se za 5 godina penju od preko 1200 kuna za učitelja početnika do 2000 kuna za plaću učitelja mentora.
Dio sindikata su za svoje članove već pokrenuli procedure za masovne tužbe, drugi dio sindikata će krenuti u listopadu. Kako članovi imaju pravo na pravnu pomoć tako će moći bez većih posljedica se upustiti u tužbu za dug iz 2016. godine. Učitelji koji nisu u sindikatu će morati sami odlučiti žele li pojedinačno i o svom trošku angažirati odvjetnika. Naravno da u slučaju dobivenog spora trošak odvjetnika pada na poslodavca.